^Vrati na vrh!
Povodom podizanja spomen obilježja u Gospiću, trojici jezikoslovaca
Šimi Starčeviću, Anti Starčeviću i Franu Kurelcu
u srijedu 06. travnja 2016. u kazalištu Kerempuh, scena "VIDRA"
izvedena je predstava
"Klupko", Pere Budaka
u izvedbi amaterskog kazališta Pučkog otvorenog učilišta
"Dr. Ante Starčević" iz Gospića
Udruga Ličana Vila Velebita zahvaljuje što ste svojim dolaskom i kupnjom ulaznice pomogli izgradnji spomenika trojici jezikoslovaca u Gospiću!
FOTO ALBUM POGLEDAJTE OVDJE
(ili kliknite na donju fotku)
ĐAKONSKO REĐENJE MIŠELA GRGURIĆA
U subotu 19. prosinca 2015. godine u župnoj crkvi sv. Jurja u Korenici bilo je posebno svečano. Gospićko-senjski biskup monsinjor dr. Mile Bogović zaredio je za đakona Mišela Grgurića. Na važnost ovoga događaja upućuje činjenica da prvi put u povijesti ova župa ima đakonsko ređenje. Uz obitelj i župljane u slavlju je sudjelovalo 20-ak svećenika te 15-ak bogoslova iz Rijeke koji su ministrirali te pjevali sa zborom.Nakon navještaja Božje riječi slijedio je obred đakonskoga ređenja, zadnjeg stupnja prije svećeništva. Dok je biskup predmolio litanije s okupljenom crkvom, Mišel se prostro pred oltar i pred biskupa. Ovaj stav označio je potpuno predanje crkvi i Božjem narodu. Polaganjem ruku i biskupova molitva najsvečaniji je čin ređenja za đakona. Nakon što je obukao dalmatiku novi se đakon uključio se u misno slavlje. Mišel je na kraju zahvalio na iskazanom povjerenju biskupu i poglavarima, a posebno se zahvalio svome župniku vlč. Stjepanu Zebi. Poslije svečanosti u crkvi uslijedilo je kolo i narodno slavlje ispred crkve. Zasvirali su tamburaši HKUD-a Korenica te se i zaplesalo.
Mišel Grgurić rođen je u Gospiću, osnovnu i srednju školu završio je u Korenici. Bogoslov je VI. godine Bogoslovije u Rijeci, a trenutno je u službi tajnika biskupa, msgr. dr. Mile Bogovića. Diplomirao je na Teologiji u Rijeci – područnom studiju zagrebačkoga KBF-a.
Mišel kaže kako je još od malih nogu u obiteljskom domu osjećao nešto posebno, neku Božju toplinu. To se posebno raspirilo kada je u župu došao vlč. Stjepan Zeba. Još po završetku osnovne škole razmišljao je o polasku u malo sjemenište, ali to nikome nije govorio te se tada ipak nije odvažio već je čekao da bude malo stariji. Nakon srednje škole bio je odlučniji te je odluku obznanio obitelji i župniku. Oni su mu rekli da su samo čekali trenutak kada će im on to reći. Danas ističe da su mu u duhovnom rastu pomogli prijatelji i kolege, ali ponajviše obitelj i župnik. Tu su i vjernici iz župe koji su svakodnevno molili za njega.
Crkva na čast sv. Jurja u Korenici sagrađena je 1800. godine. Stara crkva iz 1765. bila je posvećena Majci Božjoj. Crkva sv. Jurja je 1834/35. godine produžena i obnovljena te joj je dozidan toranj 1836., a iste godine nabavljena su iz Zagreba zvona. Župni stan sagrađen je 1818. godine niže stare crkve Majke Božje. Zadnji korenički župnik Ivan Juraić je 1940. godine premješten u Rakovicu. Godine 1942. ubili su ga partizani u Slunju. Župnu crkvu sv. Jurja u Korenici zapalili su partizani 1942., a nakon 1945. njenim ostacima pravoslavci su nasuli lokalne ceste. Na mjestu župne crkve izgrađena je zgrada šumarije. Na katoličkom dijelu koreničkog groblja nije poslije rata nitko pokopan, niti je ostao bilo kakav katolički trag. Župom Korenica upravljali su sve do 1995. godine drežnički župnici.
Nakon povratka slobode 1995. godine u župu Korenica su se naselili prognanici iz Bosne i Hercegovine. Prvi samostalni korenički župnik nakon 1940. godine imenovan je 1997. (pok. Josip Rafaj). Od 2002. godine korenički vjernici imaju lijepu i prostranu crkvu. Posvećena je 2006., a pomoćni oltari 2007. godine. Župnik Stjepan Zeba je dovršio novi župni stan pored crkve i uselio krajem 2006. godine.
Renata Babić
Hrvatske bratske zajednice 4
Srijeda, 10. lipnja 2015. u 19 sati
Udruga Ličana Vila Velebita, Zagreb i Hrvatsko slovo
imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige dr. Ive Pećine
NESTALI BEZ TRAGA
Europski dio
Knjigu će predstaviti:
Dr. sc. Jasminka Brala Mudrovčić
mr. sc. Naima Balić, recenzentica
Ana Lemić, urednica
Dr. sc. Ivo Pećina, autor
HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD, 10.PROSINCA 2014.
HUMANITARNI KONCERT POTPORE ZA IZGRADNJU SPOMENIKA
ŠIMI I ANTI STARČEVIĆU I FRANU KURELCU U GOSPIĆU
FOTOALBUM POGLEDAJTE KLIKOM NA GORNJU FOTOGRAFIJU!
STIGAO I VIDEO
Objavljen u 4 dijela
(obavezno uključite Full screen i kliknite dolje desno 'Settings'/'Quality' na 1080p HD)
Dana 23.06. 2014 godine u prostorijama Tribine grada Zagreba odbor za izgradnju spomenika Šimi i Anti Starčeviću i Franu Kurelcu održao je prezentaciju izgleda i sadržaja Spomenika autora Ante Pađena i Petra Dolića.
Predsjednik udruge Vila-Velebita i Odbora za izgradnju spomenika Nikola Kostelac otvorio je skup kojem je bilo nazočno stotinjak građana te ih pozdravio i zahvalio se na odazivu a posebno je pozdravio gospođu Ivanu Tomaš dopredsjednicu Ličko-Senjske Županije i Martu Grgurić dogradonačelnicu grada Gospića te izaslanika gradonačelnika grada Zagreba gosp. Tihomira Maića. U uvodnoj riječi gosp. Kostelac je istakao značaj ove trojice jezikoslovaca za hrvatski jezik i hrvatsku kulturu uopće. Stoga bi se cjelokupna hrvatska javnost i institucije trebale više uključiti i isticati značaj ove trojice velikana oni su samo rođeni u lici ali njihova djela su bogatstvo Hrvatskog naroda.
Potom je skup pozdravila gđa. Ivana Tomaš u svoje ime i ime Župana gosp. Milana Kolića. Te gosp. Maić u ime gradonačelnika Milana Bandića kojeg je odbor ujedno imenovao za Počasnog predsjednika.
Vrlo nadahnuto skupu se obratio autor spomenika Ante Pađen govoreći kako je došao na ideju da izradi spomenik „trolist hrvatske kulture“, gdje mu puno pomogao Biskup mons. Mile Bogović. Spomenik je zamišljen kao knjiga od mramora visine cca tri metra na kojoj je naslovnica reljef skulptura od bronce likova trojice velikana u naravnoj veličini, a podnožje je također mramorna knjiga, jer su knjige simboli kulturenašeg naroda i simbol rada ove trojice boraca za Hrvatski jezik. Na knjigu u podnožju bit će uklesana imena donatora. Prisutni su postavljali više pitanja o izgledu, veličini spomenika na koja su odgovorili autori
Posebno je nadahnuto pohvalio ideju za izradu spomenika prof. Glavaš rodom iz Krasna. Na kraju se gosp. Kostelac zahvalio svim sudionicima uz poziv da svi koji imaju želje i mogućnosti uključe u rad odbora i animiranje donatora
Prezentacija je završena u 19.30 nakon čega su sudionici zadržali u međusobnim razgovorima uz osvježavajuća pića i proizvode «Koestlin» Bjelovar.
PREDSJEDNIK
NIKOLA KOSTELAC dipl.oec
U velikoj dvorani pučkog otvorenog učilišta u Gospiću ul dr F. Tuđmana predstvaljena je knjiga i model spomenika u mjerili 1:5 trojici ličkih ali i sve hrvatskih velikana jezikoslovlja; svećeniku Šimi Starčeviću, književniku-pjesniku i političaru Anti Starčeviću nećaku popa Šime, I Franu Kurelcu prvom akademiku HAZU
( tada u XIX vijeku JAZU).
Predstavljanju su prisustvovali mnogi intelektualci i građani grada Gospića a predstavljanje su izvršili; zamjenica gradonačelnika gđa Marta Grgurić, predstavnici pokrovitelja županije i udruge Vile Velebita iz Zagreba dožupanica gđa Svjetlana Bublić, i predsjednik udruge gn Nikola Kostelac, te doc dr Vesna Pražić Grahovac profesor sveučilišta u Zadru-ispostava Gospić I na koncu autor projekta arhitekt Ante Pađen
Nakon kratkih uvodnih riječi donačelnice ,dožupanice i predsjednika udruge, pročitano je pismo monsignora dra Mile Bogovića biskupa GSB ( koji je neodložno morao odsustvovati ali je zamolio da se njegovo pismo podrške pročita pred skupom.)
Biskup Bogović je uz svesrdnu podršku prozvao taj spomenik “Trolist ličke kulture” a autor knjige Ante Pađen je dodao i svehrvatske kulture.
Citirati ćemo ovo kratko pismo gotovo u cijelosti a u cijelosti je objavljeno u knjižici ;
…”Kada me je 2012. godine autor ovog projekta zamolio da uz crkvu Sv. Ante Padovanskog u Ličkom Novom postavimo spomen obilježja Šimi Starčeviću, Anti Starčeviću i Franu Kurelcu, ne malo sam se iznenadio i zamislio.
Shvatio sam da je ideja odlična i odlučio sam je kao biskup podržati, jer je svećenik Šime Starčević upravo u toj župi Sv Ante napisao, po narudžbi francuske vlasti u „Ilirskim provincijama“, prvu gramatiku hrvatskog jezika pisanu hrvatskim jezikom.
Međutim, imajući u vidu važnost takvog obilježja za cijelu Liku, pomislio sam da bi bilo još bolje podignuti taj spomenik negdje u Gospiću jer su sva spomenuta trojica znamenite ličnosti za cijelu Liku pa zavrjeđuju mjestu u njezinom središtu. U tom smislu napisao sam autoru pismo podrške za projekt „Trolist ličke kulture“.
Promotrivši taj prijedlog, tadašnji gradonačelnik Milan Kolić predložio je izvrsno mjesto u glavnoj ulici dr Franje Tuđmana, u krasnom malom parku uz Pučko učilište i Muzej Like, što sam mogao samo pozdraviti.
I dalje sa zadovoljstvom podržavam taj projekt i molim se da se on što prije izgradi i otkrije na zadovoljstvo ličkog puka i cijele kulturne javnosti.
Biskup Mile Bogović
U Gospiću 29. ,lipnja A.D. MMXIV
Potom je vrlo upečatljivo predavanje je izrekla gđa Vesna Pražić-Grahovac koja je i napisala kao koautor u knjizi biografije sve trojice Vjerujem da su se mnogi građani pa i iontelektualci iznenadili kad su čuli tko su ta trojica velikana. Ako je jezik temelj kulture jednog naroda onda su ta trojica predvođena svećenikom udarila takove temelje da se ne moramo bojati nikakvog poresa, nikakve globalizacije, nikakve krize, jer inače male narode posebno sad kod ulasku u EU veliki narodi naprosto progutaju. Ovaj spomenik, koji će ako Bog dade stoljećima stajati mnoga pokoljenja će podsjećati;tko su odakle su došli i kamo idu.
U povijesti svakoga naroda postoje snažni pojedinci, prometeji koji su nositelji ideja promjena, sudbonosni za samobitnost naroda, država i zajednica. Postoje pojedinci koji su dobrobit društva, domovine, čovjeka stavili ispred osobnih ostvaraja a često i života. Zadaća je naroda da ih pamte jer svjedoče o čovjekovoj potrebi za ostvarenjem slobode, zadaća je da podsjećamo ponovo i ispočetka na njihovo postojanje jer njima imamo zahvaliti sadašnjost, a bez poznavanja prošlosti nema ni budućnosti.
Iz našeg kraja, zavičaja, naše Like potekla su tri značajna hrvatska intelektualca koji su svojim djelovanjem zadužili domovinu To su to su Šime Starčević, Ante Starčević i Fran Kurelac, svećenik, političar i profesor, živjeli u XIX vijeku, različitih područja rada i pomislili bismo da ih je teško povezati. To je samo na prvi pogled. Neobično je koliko poveznica nalazimo u životu i djelovanju tih velikana. Prije svega sva trojica su Ličani, rođeni u Lici. Šime i Ante Starčević u Žitniku a Fran Kurelac u Bruvnu i svaki je na svoj način isticao svoje porijeklo, svoju zavičajnu pripadnost iako su zavičaj napustili u ranim godinama i rijetko mu se vraćali. Sva trojica vratila su se nakon školovanja u Hrvatsku, iako su mogli ostvariti karijere i izvan domovine. Nose karakteristike svoga podneblja, usvojene u ranim
Konačno je autor knjige i projekta te modela spomenika kojeg je prema crtežima samog autora izradio naj perspektivniji mladi kipar Petar Dolić, opisao kako i zašto je izdradio taj projekt i zašto u tom obliku;
Sam spomenik su dvije mramorne knjige jer nema bolje metafore i prikaza kulture jednog naroda od knjige. Bez obzira što mi sad sve manje čitamo ali knjiga je bila, jest sad I biti će zauvijek simbol kulture svakog čovjeka, obitelji i nacije. U Europi Johannes Gutenberg smatra se prvim izumiteljem tiskarskog stroja, koji je u donio svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je 1440. godine došao na ideju, da izlijeva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja redove i stranice. Konstruirao je i drvenu prešu pomoću koje se dobijao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira. Tako je 1455. godine objavio prvutiskanu Bibliju. Dakle Gutemberg u 15-om stoljeću tj prije 500godina, donio nešto što bi danas mogli usporediti s izumom računalne tehnike computera i interneta. A to je umnažanje pisanih djela da ih što više čovječanstva pročita.Pa što može biti ljepše i upečatljivije od knjiga kad znamo da je nakon Gutembergova izuma tiskanja knjiga strojem ( jer prije se sve pisalo mukotrpno rukom, i knjige su se pisale u vrlo malo primjeraka) naglo porasla kultura u čovječanstvu.
I sad zamislite među najprvijima u Europi to su pihvatili Ličani kažu u Senju a neki tvrde u Kosinju. Što zapravo nije ni bitno. Niti jedan narod u regiji a ni šire ne može se time pohvaliti
Dakle ta simbolika knjiga u našem spomeniku je višeznačna . Jedna je ležeća kao malo otvorena a druga je uspravna I oslanja se na ležeću – dakle knjiga na knjizi kao simbol riječi, pismenosti i, kulture. Nadalje na naslovnici uspravne knjige je reljef od bronce sve trojice velikana u naravnoj veličini koji time prikazuju tu kulturu riječi i jezika za koji su se borili, a omtani su hrvatskom zastavom To je zapravo njihova najkraća biografija u skulpturi a na stražnjoj strani spomenika uklesane su značajne riječi sve trojice.
Ako je u svakoj knjizi upisana “riječ” onda citat iz evanđelja po Ivanu je još jedna metafora tog somenika:
U POČETKU BIJAŠE RIJEČ I RIJEČ BIJAŠE KOD BOGA I RIJEČ BIJAŠE BOG.
Da dragi Ličani , i dragi Hrvati i Hrvatice riječ je BOG, i nema jačeg oružja od riječi tj jezika . mnogi ljudi u komunizmu i ostalim totalitarnim režimima su nastradali zbog jezika.
Uvijek se slažem da svakom borcu za slobodu našeg naroda treba dignuti spomenik ali po nekakvom smislu koji opravdava to obilježje. Ovdje je smisao i simbolika jezik, riječ i knjiga kao temelj kulture i opstojnosti jednog naroda.
Ante Pađen
FOTO ALBUM SA TOG DOGAĐAJA POGLEDAJTE OVDJE
30. svibnja 2014. Udruga Ličana Vila Velebita organizirala je trodnevni
SPOMEN POSJET U PRAG I BEČ
- obilazak grobnice baruna Filipovića te generala Sarkotića i Borojevića -
Foto album tog događaja pogledajte OVDJE